
U Muzeju Apoksiomena, za mikrofonom su najprije bili Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, direktor lošinjske TZ Dalibor Cvitković, direktorica "Gault & Millau" za Hrvatsku Ingrid Badurina Danielsson, član uprave "Jadranka turizma" Saša Krajinović, direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula te Katarina Larisa Ham iz tvrtke "Quintessentially", s voditeljicom Sanjom Krmpotić. Peršić Živadinov je istaknula da titula "europske regije gastronomije" - koju je za sljedeću godinu Kvarneru te grčkoj Kreti i malteškom Gozu dodijelio Institut za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam, sa sjedištem u Kataloniji - donosi veliku pažnju medija, odnosno da novinari žele vidjeti ovu regiju i doživjeti što je to ovdje drugačije i autohtono, s ciljem da iza titule stoji i kvaliteta, takva da se gost rado vraća. Dodala je da je i prije dolaska međunarodnih ugostiteljskih vodiča u Hrvatsku, Primorsko-goranska županija postala svjesna važnosti kvalitete i pokrenula programe afirmiranja ovdašnjih namirnica, recepata i vina: "Na Kvarner se uvijek dolazilo zbog vrhunske gastronomije, ali se pojavilo pitanje što ćemo s ostalim restoranima i možemo li ih odmaknuti od svaštarenja i usmjeriti na lokalnu gastronomiju. Izradili smo i leksikon kvarnerske gastronomije, radom na terenu i razgovorima sa starijim ljudima koji su se prisjetili recepata".
Temelj zdravlja mladih je hrana
Njen kolega iz Međimurja, Rudi Grula, ocijenio je da "nema bitnijeg političkog pitanja na svijetu i u Hrvatskoj od toga da nam mladi budu zdravi fizički i psihički, a jedan od temelja za to je hrana", dobivši pljesak publike, najdulji na ovom skupu. Dalibor Cvitković izdvojio je lošinjski krokant, karakterističan po piramidalnoj izradi i razbijanju sabljom, naglasivši da je proces izrade zaštićen kao nematerijalno dobro RH, a da je "tajna" u zanatu, a ne u recepturi krokanta. Saša Krajinović iz "Jadranke" ustvrdio je da je ta tvrtka predvodnik gastronomije na Kvarneru, prestigavši i Opatiju. Badurina Danielsson prisjetila se pokretanja festivala, kojemu je ovo trinaesto izdanje, kazavši da je razvijan u vremenu kada je UNESCO uvrštavao hrvatsku mediteransku prehranu na popis svoje baštine, napomenuvši da je "teško reći što je to hrvatska gastronomija, zbog regionalnih različitosti", dok je Ham govorila o željama "1-2 posto najbogatijih i najutjecajnijih ljudi na svijetu" kojima preporuča kvarnerske škampe, ne samo zbog kvalitete, nego i zbog susreta s ribarima koji donose kašete živih škampi.
U drugom dijelu, riječ su imali ugostitelji, odnosno šefovi kuhinja te vinari. Teresa Gutiérrez iz španjolske središnje regije La Manche govorila je o afirmaciji tamošnjeg šafrana, a ugostitelj Stiven Vunić iz Mošćeničke Drage o iskustvima odrastanja u obitelji škampara, naglasivši da je "priča o
sezonalnosti i nula kilometara do stola sjajna, ali nam je svima jasno da toga nema dovoljno", kao i da ne vidi da će se u tome išta promijeniti dok netko iz samog političkog vrha tako ne odluči. "Moramo potaknuti mlade da se maknu od društvenih mreža i okrenu prirodi, no i mi samo moramo prvi krenuti s time, pa to nitko ne čini", kazao je Vunić. Jure Tomič, ugostitelj i somelijer iz Brežica, ocijenio je da je "deviza 'nula kilometara' laž jer se od ugostitelja uvijek traži da budu autohtoni, a nema tko pripremiti sirovine" te da je iz godine u godinu stanje sve lošije, ma koliko god se o tome pričalo. Renato Kraljev, predsjednik Udruge kuhara Zadarske županije, problem vidi u nezainteresiranosti mladih koji se upisuju u ugostiteljske smjerove, ocijenivši da ih većina upisuje zbog slabih ocjena, a da je možda petina onih koje to zanima. Žarko Stilin, predsjednik udruge "Vina Kvarnera", ocijenio je da je u tom području stanje vrlo dobro, odnosno da se 90 posto proizvedenog vina na području Kvarnera proda već na kućnom pragu, a odmah potom i sve ostalo.
