Posljednje vijesti:
Lošinjski Crveni križ u Čabru o prevenciji konzuma - 16.09.2026.
Na momčadskom prvenstvu Škarpina i Parangal - 16.09.2026.
Financijski savjeti za nesigurna vremena - 16.09.2026.
Mnogobrojne i dugotrajne veze austrijskog nadvojvo - 15.09.2026.
Ivković: Koliko će dodatno koštati otklanjanje ned - 15.09.2026.

Prijava

Forgot Username or Password ?
    Otoci.netOtoci.netOtoci.net
    • Događaji
      • Crna kronika
      • Najave
    • Revija
      • 21 o meni
    • Turizam
    • Politika
    • Kultura
    • Baština
      • Iz vaših albuma
    • Sport
      • Nogomet
      • Košarka
      • Vaterpolo
    • Zabava
      • Što slušam
    • Obavijesti
    • Oglašavanje




    Iz prošlosti otoka Unija

    Enver Imamović
    Srijeda 10.01.2024.
    Tweet

    Unije na fotografiji iz 2021. god. / foto: B. Purić
    Unije na fotografiji iz 2021. god. / foto: B. Purić
    Cresko-lošinjski arhipelag u sjevernom Jadranu čine dva veća otoka - Cres i Lošinj, i nekoliko manjih među kojima je i Unije, najistureniji otok ovog niza u pučini prema Italiji.


    Površina mu je svega 17 km². Obala mu je dosta razuđena, posebno istočna s nekoliko pitomih uvala među kojima su: Podkujni, Maračuol i Vognjišća. Otok je nizak, s najvećim uzvišenjem Arbit od 129 m. Da je bio naseljen već u prapovijesno doba potvrđuju dva gradinska naselja, jedno na južnom dijelu otoka, na uzvišenju Arbit, i Malendarska na sjeveru otoka. Još se naziru ostaci njihovih utvrđenja, nailazi se na ulomke zemljanog posuđa i sitni materijal.

    Unije imaju nešto što je za njegove žitelje u svim vremenima predstavljalo blagodat. To je plodno polje pogodno za uzgoj žita i drugih kultura. Značaj mu je i taj što ima slatkovodne izvore. Ako se tome dodaju vinogradi i maslinici, pa okolno more puno ribe, ne treba čuditi da su se u svim vremenima mnogi otimali za njega.

    To je bio razlog da ga nasele i Rimljani. Polje su pretvorili su plodni vrt, a po otoku su zasadili masline i vinovu lozu. Slatkovodni izvori su omogućili zalijevanje, o čemu svjedoče ostaci bunara. Izvori su toliko jaki da se uz južnu obalu polja naziru podvodni izvori, zbog čega to mjesto nosi naziv Vrulje. Ostaci rimske ladanjske vile nalaze se na južnoj strani, upravo na Vruljama (Mirinama). Zidovi pokrivaju veću površinu i dopiru sve do obale. Prema stanju na terenu može se zaključiti da su valovi odnijeli nekoliko metara zemlje i zida koji ih i nadalje podrivaju. Prije nekoliko godina isplakali su poklopac sarkofaga i kosti ukopa. Tu su česti nalazi novčića, keramičkih svjetiljki i dr. Na mjestu današnjeg naselja (jedinog na otoku) u rimsko doba su se vjerojatno nalazile nastambe radne (robovske) snage, koje su u srednjem vijeku prerasle u srednjovjekovno naselje sa stanovnicima kmetskih obveza.

    Rimljani su izgradili i cestu koja je vodila od polja uzduž otoka do krajnje uvale Goligna na sjeveru otoka. Na nekim mjestima još se vide njeni ostaci. Luka se nalazila na istočnoj obali u zaštićenoj uvali Maračuol, s obzirom da je zapadna obala krajnje nezaštićena od vjetrova (što i danas predstalja problem žiteljima naselja).

    Vijesti koje se odnose na Unije iz srednjeg vijeka uglavnom se tiču sporova zbog vlasništva nad njim koji su vođeni između Venecije i Madžarske, potom između Osorske biskupije i mletačkih feudalaca, a potom između Osora i drugih otočkih komuna itd. Otok je došao definitivno pod mletačku vlast 1018. godine kada su se otočani obvezali duždu Ottonu Orseolu plaćati godišnji tribut. Godine 1105. preotimaju ga Madžari i drže ga 10 godina, da bi ga Venecija povratila i s kraćim prekidom držala sve do 1797. godine.

    Otok je bio u posjedu nekoliko mletačkih familija od kojih su ga najduže držali Staraloti, Baroci i Dandoli. Godine 1281. povratila ga je Osorska biskupija, ali ga nije dugo održala. Stalno je bio predmet spora jer je predstavljao izvor bogatstva (žitnica, maslinici, vinogradi). U 17. stoljeću s Unija se uz ostale proizvode izvozilo i 700 barela vina. Žitelji Unija su se kao koloni često sporili sa sa svojim gospodarima (Osorska biskupija, benediktinski samostan Sv. Petra u Osoru, mletački feudalci). Godine 1680. bilo je određeno da su dužni davati svojim gospodarima jednu trećinu uroda žita i jednu petinu od dobijenog vina. Od preostalog dijela bili su dužni dati jednu desetinu crkvi, kako su to činili i ostali žitelji ovih otoka.

    Otok je često bio na meti gusara i uskoka, kao i susjedni otoci. Venecija je već 1236. g. obvezala cresko-lošinjske otočane, među kojima i Unije, da opreme lađu s veslačima za zaštitu od gusara. Trpjeli su i susjedni otočići Vele i Male Srakane, Susak, zatim Veli i Mali Lošinj, Nerezine, a na otoku Cresu grad Cres, Valun, Punta Križa, Martinšćica, samostan trećoredaca u Porozinama na sjeveru otoka, kao i otočić Sv. Petar i Ilovik.

    Od vrjednijih sačuvanih spomenika na Unijama je ploča pisana glagoljicom, rimski sarkofazi i arhitektonski ulomci. Mnogo toga je u posljednje vrijeme razneseno, kao i sa susjednih otočića Vele i Male Srakane.

    Na Unijama se nalazi još nešto što je u prošlosti za njegove stanovnike imalo veliki značaj. To je velika lokva sa slatkovodnom vodom, iz koje su se stoljećima napajala stada goveda, volova, ovaca i koza. Duboka je i ne presušuje. Kako već dugo ne služi svrsi, zapuštena je i zasuta nanosima. Za pretpostaviti je da se u njoj nalazi mnogo toga što je preostalo od stoljetnih stanovnika ovog lijepog otoka.  

    Slijedi: Cresko-lošinjsko plemstvo u Srednjem vijeku


    Tweet
    Manora
    Zajednica Talijana Malog Lošinja
    POU kino 9/2026.
    Sobol Nekretnine


    Servisne informacije

    09 / 16 2026 Bez struje, 17. 9. 2026.
    09 / 15 2026 Bez vode, 16. 9. 2026.
    09 / 15 2026 Bez struje, 16. 9. 2026.
    09 / 14 2026 Bez vode, 15. 9. 2026.
    Brodska linija Ilovik - Mrtvaška Brodska linija Ilovik - Mrtvaška
    06 / 14 2024 Katamaran Pula - M. Lošinj - Zadar
    Katamaran M. Lošinj - Cres - Rijeka Katamaran M. Lošinj - Cres - Rijeka
    08 / 31 2026 Matični ured, VIII/2026.
    07 / 31 2026 Matični ured, VII/2026.
    Trajekti Merag–Valbiska, Porozina–Brestova Trajekti Merag–Valbiska, Porozina–Brestova
    07 / 02 2026 Matični ured, VI/2026.
    06 / 08 2026 Matični ured, V/2026.
    05 / 02 2026 Matični ured, IV/2026.
    04 / 07 2026 Matični ured, III/2026.
    02 / 27 2026 Matični ured, II/2026.
    Brod M. Lošinj - Unije - Susak Brod M. Lošinj - Unije - Susak

    Najčitanije

    • Osor: Nepoznati "građevinari" u akciji
    • U Mali Lošinj iz Austrije stigli - traktorima
    • Droga i krađa ribolovne opreme
    • Tina Smirčić-Mišljenović izlazi iz Vijeća, novi vijećnik Marko Hesky
    • Filetiranje tune kao spektakl
    • Sveukupno četvero djece manje nego u prošloj školskoj godini

    Najnovije

    09 / 16 2026 Lošinjski Crveni križ u Čabru o prevenciji konzumacije alkohola među mladima
    09 / 16 2026 Na momčadskom prvenstvu "Škarpina" i "Parangal"
    09 / 16 2026 Financijski savjeti za nesigurna vremena
    09 / 16 2026 Bez struje, 17. 9. 2026.
    09 / 15 2026 Mnogobrojne i dugotrajne veze austrijskog nadvojvode s Lošinjem
    09 / 15 2026 Drvenom barkom od jedne do druge obale
    09 / 15 2026 Ivković: Koliko će dodatno koštati otklanjanje nedostataka na vrtiću?

    Na današnji dan:

    17.09.1876.

    U Osoru rođen Francesco Salata, političar, zastupnik talijanskih interesa u Austro-Ugarskoj

    otoci.net
    • Kontakti
    • Uvjeti korištenja
    • Oglašavanje
    • Impressum
    • Početna
    • Događaji
      • Crna kronika
      • Najave
    • Revija
      • 21 o meni
    • Turizam
    • Politika
    • Kultura
    • Baština
      • Iz vaših albuma
    • Sport
      • Nogomet
      • Košarka
      • Vaterpolo
    • Zabava
      • Što slušam
    • Obavijesti
    • Oglašavanje
    Ova web stranica koristi (cookies) kolačiće za spremanje podataka o posjeti. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu pristajete na uporabu kolačića.
    Slažem se
    Kopiranje sadržaja nije dozvoljeno