U povećem popisu objavljenih Sokolićevih knjiga i članaka o povijesti Lošinja, upravo teme iz brodogradnje zauzimaju veliki dio, a na više od 350 stranica, ovom je knjigom obrađena brodogradnja na sjevernom Jadranu do polovice XIX. stoljeća, s važnom ulogom Velog Lošinja, zatim razvoj brodogradilišta u Malom Lošinju, vrhunac doba drvenih jedrenjaka prikazan kroz teme o lošinjskom pomorstvu, brodograđevnim zanatima, Pomorskoj školi, klasifikacijama za brodove, rekordima i osobitim dostignućima ovdašnjih brodograditelja, krizu i dolazak na scenu parobroda. Slijedi poglavlje o željeznim brodovima i parobrodovima, potom o brodogradnji između dva svjetska rata s osvrtom na gradnju luksuznih jahti, poraće s nacionalizacijom i objedinjavanjem dotadašnjih privatnih škverova i, u posljednjih pola stoljeća, djelovanje u sklopu "Lošinjske plovidbe", kada je škver prvenstveno remontni. Opisani su značajni lošinjski brodograditelji u drugim sredinama te rad škvera u posljednjih desetak godina, odnosno u razdoblju od prethodnoga izdanja knjige.
Obrativši se brojnim posjetiteljima u Muzeju Apoksiomena u svečarskom tonu, dr. Sokolić govorio je i o aktualnom stanju, ocijenivši neprirodnim to što Hrvatska ostaje bez brodogradnje, a posljedično i flote trgovačke mornarice, izrazivši nadu da će lošinjsko brodogradilište u novim tehnologijama pronaći način kako opstati u cjelogodišnjoj gospodarskoj grani, ako su u prošlosti, u 90 godina ovdje bila izgrađena 362 jedrenjaka duge plovidbe i sedamdeset parobroda i motornih brodova od čelika. U uvodnoj riječi, uime nakladnika, direktor brodogradilišta Antony Saganić također se referirao na dugu povijest sposobnosti i pameti u lošinjskom škveru, sada sa stotinjak zaposlenika, istaknuvši novije pothvate poput rekonstrukcije jedrenjaka "Nerezinca" i skraćivanja broda "Fiume". Ujedno i autor jednog od priloga u monografiji, u predstavljanju knjige sudjelovao je i akademik Elso Kuljanić, prisjetivši se prvog dolaska u lošinjsko brodogradilište 1951. godine i anegdota iz doba stjecanja radnog iskustva uz školovanje. Dodao je i da je ovom prilikom na okupu mnogo inženjera, a da bi, na primjeru Južne Koreje, inženjerima trebalo dati veće ovlasti u politici države.
Okupljene su pozdravili još i lošinjska gradonačelnica Ana Kučić i župnik Robert Zubović, a iz publike se za riječ javio i Branko Šimičić, nekadašnji direktor lošinjskog škvera. Glazbeni dio programa predstavljanja treće ovogodišnje Sokolićeve knjige izvela je klapa "Čikat".
