Gotovčevo gostovanje organizirali su Knjižnica i lošinjski ogranak Matice hrvatske, a tema je obrađena iz vjerničke perspektive, s misli vodiljom da Hrvatska u gotovo 25 godina samostalnosti nije postigla dovoljno.
"Iako se hrvatski narod deklarira kao vjernički, u praksi se ne drži etičkih načela. Traje epidemija istosti ponašanja - u svim strukturama vlasti, među gospodarstvenicima, i u našem 'mainstreamu'", ustvrdio je Gotovac, naglašavajući da su socijalne razlike oštre i nemilosrdne, a da u pozadini stoji sirovi kapitalizam.
"Uz časne iznimke, na javnoj sceni nema čestitih ljudi", stav je predavača, koji izlaz vidi u smjeni "pristalica loših rješenja" putem izbora.
Nakon predavanja, povela se rasprava, koju je moderirao prof. Tomislav Gospodnetić, ustvrdivši da većina u vlasti pristaje na sve zbog komoditeta i oportuniteta, te da ne treba tražiti opravdanja za nedjelovanje ili loše djelovanje.
Divko Hadžiev smatra da čestite nije lako gurnuti u politiku, a smatra da HAZU treba glasnije treba reagirati na stanje nacije, iako je Hrvatska "u europskim raljama, s politikom mrkve i batine".
Mladenka Zorović upitala je Gotovca misli li da u Hrvatskoj može doći do građanskih nemira poput nedavnih u Sarajevu, Velimir Bugarski mišljenja je da kapitalizam podučava egoizmu. Sergio Perkić ustvrdio je da je u vladama bilo i sposobnih, ali da su bili onemogućeni u radu uslijed pritisaka iz EU.
Drago Ćorić ustvrdio je da je "Hrvatska pobijedila u ratu, ali njom vladaju oni koji je nisu željeli, te je rastaču". Dubravka Binz smatra sve izrečeno odveć pesimističnim, a stanje normalnim s obzirom na to da hrvatska država postoji tek dvadesetak godina, te poziva na optimizam kao jedini ispravan pogled na budućnost.
