Direktor cresko-lošinjskog javnog komunalnog poduzeća "Vodovoda i odvodnje Cres-Lošinj" Neven Kruljac elaborirao je o načinu financiranja sustava čišćenja i ispusta otpadnih voda. Direktivom Europske unije, umjesto pojedinačno po gradovima/općinama, program se provodi prema većim područjima, pa projekt koji pokriva Cres i Lošinj ukupno stoji 200 milijuna kuna za tzv. II. stupanj pročišćivanja.
"Ovime bi se u Cresu, blizu Kimena, trajno riješio problem otpadnih voda, s ispustom 1300 metara od obale. Ukupno bi se na području Grada Cresa utrošilo 20 milijuna kuna za II. stupanj pročišćavanja na Kimenu, rekonstrukciju postojeće kanalizacijske mreže koja je dotrajala na nekim mjestima u gradskoj jezgri Cresa, te dogradnju uređaja u Martinšćici. Od tih 20 milijuna kuna, približno 70 posto izravno daje EU, a od ostalih 30 posto, 32% RH i 32% Hrvatske vode, što znači da bi lokalna komponenta dala samo 8 posto. Veći problem je održavanje sustava, koje će tražiti dodatne troškove. Zakon o vodama predvidio je vodoopskrbna područja, a mi pripadamo u područje koje otprilike pokriva Primorsko-goransku županiju. Cilj je da se uprosječi cijene voda na razinama područja, pa bi ona bila približno jednaka u Cresu kao u Rijeci, Krku, itd., a to je zato što neke lokalne jedinice ne bi mogle podnijeti nove troškove", obrazložio je Kruljac.
Predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević (neovisna lista) zamjera to što će od ukupnih radova samo 10 posto biti realiziran na creskom području, umjesto da Cres i Lošinj budu u omjeru 1:3, kako je to kod ostalih investicija. "Zar će građani Cresa sufinancirati radove na Lošinju? Drugo pitanje je zašto su kod nas investicije od samo 20 milijuna kuna - znači li to da nemamo projekata, da smo sve izgradili, a pola otoka nam je bez opskrbe pitkom vodom?", upitao je Damijanjević.
Kruljac je odgovorio da prema direktivi u program mogu ući samo aglomeracije naselja veća od 2000 stanovnika (uključujući turiste), u što Beli nikako ne može ući, te da lošinjska naselja Poljana i Valdarke, te dio Nerezina uopće nisu spojeni na kanalizaciju, a na području Grada Cresa pokrivenost je 98 posto. Ujedno smatra da je ovo najpovoljnija prilika: "Bolje je da sad iskoristimo situaciju, nego da se kasnije postrože uvjeti pa da moramo vlastitim sredstvima raditi dodatni dio uređaja. Možemo sve ignorirati, ali do 2023. godine na našim ispustima moramo imati određeni rezultat. Direktiva ne prisiljava na ulazak u projekt, ali to je realna cijena. Penali koje bismo platili bili bi veći od cijene održavanja."
Bivši gradonačelnik, sadašnji vijećnik Gaetano Negovetić (HDZ) prisjetio se ranijih planova: "Mi smo to već mogli imati riješeno 2010. godine kroz projekt Jadran, tada je membranskim uređajem trebao biti riješen III. stupanj pročišćivanja, s garancijom od 30 godina. To smo započeli 2004. godine, ali je u siječnju 2010. godine nova gradska vlast to skinula s dnevnog reda. I tada je bilo pitanje hoćemo li poslije moći održavati takav sustav. Bio sam prisutan kad su pili vodu koja bi izašla iz membranskog sustava, a investicija je bila povezana s mogućnošću navodnjavanja maslinika. Tada je bila u igri i Svjetska banka." Gradonačelnik Kristijan Jurjako i vijećnik Oliver Filipas (obojica HNS) podržali su izneseni plan.
Jurjako: Činjenica je da smo spori s POS-stanovima
Proračunom su se vijećnici već pozabavili na prošloj sjednici, pa je usvojen uz sitnije korekcije. Planirani su prihodi od 24,7, a rashodi od 30,1 milijuna kuna. Višak prihoda iz ove godine bit će 100 tisuća kuna, a Grad će se zadužiti za 5,7 milijuna kuna za gradnju autobusnog kolodvora i ceste u poslovnoj zoni na Volniku.
Damijanjević i Jurjako ponovili su dijalog s prošle sjednice; prvi traži da se poduzmu mjere opreza, kako se ne bi gradila prilazna cesta na Volniku, a da poslije nitko ondje ne pokrene posao, a drugi da će se od investitora tražiti financijske garancije, kao uvjet za pravo građenja.
Negovetić je prigovorio zbog zastale stanogradnje po POS-ovom programu, pri čemu je Jurjako priznao da stvari idu presporo, ali i da je dio odgovornosti na Agenciji za promet nekretninama (APN), koja je promijenila način rada, tako da prvo traži da se definiraju budući korisnici stanova. "Do kraja ovog mandata ćemo možda i vidjeti temelje, ali sigurno još nećemo dijeliti ključeve stanova. Na sadašnjem parkingu kod Lučke kapetanije planiramo dvadesetak stanova, a u zgradi ranije predviđenoj isključivo za trgovački centar bilo bi još 20-30 stanova. Plan je napraviti infrastrukturu za zgradu na Melinu u 2017. godini. Ako nam prođe spoj Melina s glavnom cestom preko Sv. Andreja, otvaraju se mnoge mogućnosti.
Raspravljalo se još i o umirovljeničkim božićnicama za sljedeću godinu, te će zadatak kreiranja isplatnih razreda biti prepušten Socijalnom vijeću.
