U zaključcima se ističe da dosadašnji način izlova kroz godine nije polučio željene rezultate, da se navedene životinjske vrste trebaju isključivo smatrati stranim vrstama na otoku, te da su nadležna državna tijela ta koja moraju biti nositelji uklanjanja te divljači, a ne lovozakupnici pojedinih otočnih lovišta. Prozvano je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, te Ministarstvo okoliša, da nisu poduzela odgovarajuće mjere uklanjanja tih životinjskih vrsta s otoka. Traži se da ta dva ministarstva, u dogovoru s županijskim i lokalnim sudionicima donesu akcijski plan potpunog uklanjanja alohtone divljači s otoka kroz različite integrirane mjere, te da se odredi odgovorna ustanova. Na kraju, Gradsko vijeće traži od Vlade RH da osigura financije za provedbu akcijskog plana. Riječ je o zaključcima koje je za Vijeće pripremio dr. Ugo Toić, stručnjak iz Otočne razvojne agencije i LAG-a "Kvarnerski otoci".
Dr. Toić na sjednici je iznio i kronologiju događaja - od dovođenja divljači 1985/86. godine, preko izlaska te divljači iz ograđenog lovišta na Tramuntani i prvih šteta po lokalno ovčarstvo u prvoj polovici devedesetih godina, pa do donošenja zakona i naredbi, koje su uglavnom ostajale mrtvo slovo na papiru.
"Nakon 25 godina, mi smo opet na početku, a najveći problem je što se sve riješava pojedinačnim ugovorima s četirima lovozakupnicima, iako se radi o jedinstvenom području. Prisustvo divljih svinja i jelena lopatara predstavlja veliku opasnost ovčarstvu i uopće načinu života. Potrebno je još mjera osim odstrjela, a lovačka su društva kriva utoliko što su se obvezala učiniti nešto što nisu u stanju", kazao je Toić.
U raspravi su sudjelovali brojni gosti sjednice. Melita Raukar, pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ, kazala je da je Županija u svojim ovlastima učinila što je mogla, ali i da je očito da se izlov ne provodi dovoljno, iako je definiran ugovorima s lovozakupnicima i iako je u deset godina odstrijeljeno 4000 divljih svinja i 2500 jelena lopatara. "Pitanje je mogu li se lovačka društva nositi s problemom. Tražili smo i da nam udruge dostave konkretne podatke, a dobivamo samo općenite izraze nezadovoljstva", zaključila je Raukar.
"Koliko god je izlov sve veći, postojeće lovačke metode nisu dovoljne", kazao je gradonačelnik Kristijan Jurjako (HNS), kazavši da je u petak s predstavnicima udruga i OPG-a razgovarao s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i dogovorio prijem.
Livio Hrelja iz Mjesnog odbora Belog kritizirao je lovce: "Dok lovci ne shvate da problem treba riješiti, neće biti ništa. Oni naplaćuju ulaz u lovište po životinji, a oni lovci s manje novaca ne mogu ni ući u lovište. Prepušteno je lovačkim društvima da sama zatraže dodatne mjere, ali njima to nije interes. Lovcima se sugerira da ne pucaju u manje primjerke da bi ih sačuvali za kasnije. Kavezi su vrlo učinkovita metoda i ima ih koji ne ozljeđuju životinje. Ponudio sam pomoć Lovačkom društvu 'Orebica' i Županiji, ali su me odbili. Svakom tko ne vjeruje, nudim da ga provezem Tramuntanom, da vidi da ondje više nema drugih životinja i aromatičnog bilja - sve je pojedeno. Zato su prasci i prešli na središnji dio otoka", kazao je Hrelja dodajući da nije istina da istrebljivanje svinja košta pet milijuna eura, kako mu je rečeno u političkom vodstvu Županije.
Klaudio Ferlora iz creske maslinarske udruge "Ulika" rekao je da ove godine ima 40-50 posto manje janjaca nego što bi ih trebalo biti. "To što ovčari ne prijavljuju štete je zato što su lovačka društva bila prepotentna i nisu htjela priznavati štete. Ako ne napravimo metodu da ubijemo bar 70 posto divljači godišnje, njihov broj će se povećavati", zaključio je.
Marijan Sablić iz Lovačkog društva "Orebica" kazao je da i sam ima masline i ovce i da je davno upozorio na probleme, da problem nije samo u lovcima, te predložio da se krče šumski putevi, čišćenjem od smreke i crnike. Mateo Ferarić iz Poljoprivredne zadruge Cresa pozvao je da se uzmu u obzir zaključci koordinacije održane 13. veljače u Orlecu i prijedlozi dr. Toića.
Dubravko Devčić iz "Lese", udruge uzgajivača ovaca, istaknuo je da su njihovi sastanci sa županijskim službama ostali bez efekta, te da je neophodno proglasiti divlju svinju štetočinom, a otoke pregraditi po sektorima i potom eliminirati divljač u jednom po jednom sektoru.
Uime orlečke udruge "Pramenka", Elizabeta Mužić upozorila je na to da se divlje svinje množe brzinom kao i štakori, te kazala da su u Orlecu imali dobre rezultate odstrijelivši 1500 komada, ali i da je problem to što nisu na ograđenom lovištu. "Po mojoj procjeni, ove godine otišlo je 70-80 posto janjaca, što ukazuje da su ove godine uništeni ovčari i ugostitelji. Škampi nema, liganja nema, što će ponuditi?", kazala je, predloživši da se angažiraju profesionalni lovci koji bi radili samo na odstrjelu divljači. Mate Pavlović iz Svetog Petra kritizirao je LD "Orebica", kazavši da je njima u interesu da alohtona divljač ostane na otoku.
Gradski vijećnik Gaetano Negovetić (HDZ) složio se sa zaključcima ali i kazao da je sve to presporo i da se boji da će se o ovoj temi raspravljati još godinama. Pozvao je na hitan sastanak svih zainteresiranih i nadležnih strana. Tajnik udruge "Ulika" Marko Ferlora kazao je da nema prepreka da se osim postojećih lovačkih metoda koriste i druge mjere, a županijska savjetnica za lovstvo Blaženka Kulić da je do problema došlo i zbog toga što se problemom bavila politika, a ne struka. Vijećnica Lara Bressan (HNS) zatražila je da se u zaključke uvrsti i muflon, osim divljih svinja i jelena lopatara.
Raspisan natječaj za mjesto ravnatelja Gradske knjižnice
Aktualni sat otvoren je čitanjem pitanja koja je uputila odsutna vijećnica Maja Sepčić (AM) - zanima se zašto na web-stranicama Grada i komunalnog poduzeća nema plana bagatelne nabave, kako će biti reguliran komunalni red preko ljeta, te zbog čega su parkirališta prebačena pod patronat komunalnog poduzeća.
Predsjednik Vijeća Marčelo Damijanjević (neovisna lista) interesirao se za natječaje za zakup poljoprivrednih zemljišta, te upitao je li ravnateljici Creskog muzeja isplaćena jubilarna nagrada za deset godina staža i prema kojem aktu. Patris Salković (HRAST) upozorio je na nefunkcioniranje trepćuće prometne signalizacije na Melinu, ali i dodao: "Zašto učestalo ne dobivam odgovore na pitanja i zašto se po njima ništa ne radi?"
Fiorenco Pinezić (HSS) zatražio je da se poveća kapacitet vodovoda u Miholašćici zbog novih korisnika, te zahvalio na uređenju igrališta u Martinšćici, što je u tijeku.
U dnevnom redu još je bilo raspisivanje natječaja za mjesto ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice, suglasnost na novi pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Dječjeg vrtića "Girice", te natječaji za zamjene nekretnina - sve to usvojeno je jednoglasno, premda se povela "pravnička" rasprava o tome može li u slučaju zamjene uopće biti javnog natječaja.
