Prvi je dan drugog školskog polugodišta, no barem zasad nema kuhanih obroka, što se najavljivalo u nekim medijima. Za takvo što bile bi potrebne puno dulje pripreme, prostorne i kadrovske.
U OŠ Marija Martinolića organizacija obroka je nešto zahtjevnija s obzirom na "raspršenost" učenika u glavnoj zgradi u Malom Lošinju te u područnim školama u Velom Lošinju, Nerezinama, Iloviku i Susku (škola u Unijama odnedavno je zatvorena, zbog toga što ondje više nema školske djece). Uz kuharicu u glavnom objektu, nakon bagatelne nabave sklopljen je ugovor s Lječilištem Veli Lošinj koje priprema marende za područne škole u Velom Lošinju, Iloviku i Susku, gdje nema kuhinje niti blagovaonice, dok školska zgrada u Nerezinama ima malu kuhinju. U Malom Lošinju, približno je pola učenika uzimalo marendu koja je njihove roditelje dnevno stajala devet kuna (prije toga, dvadesetak godina stajala je šest kuna dnevno), a sada svi mogu jesti, s tim da Ministarstvo pokriva trošak od deset kuna (1,33 eura). Kako nam kaže ravnateljica Olivela Franko, u školi su se u pogledu sadržaja marende nastojali zadržati u onome što preporuča Nastavni zavod za javno zdravstvo, koliko je moguće. "Zamolili smo roditelje da jave da pripremimo nešto zamjenski, za djecu koja nešto ne smiju jesti", dodaje ravnateljica.
U Osnovnoj školi Frane Petrića u Cresu, organizacija je nešto jednostavnija, s obzirom na to da područnih škola već godinama nema, već sva djeca iz manjih mjesta putuju u otočno središte. Približno je 80 posto učenika dosad marendalo u školi, što je njihove roditelje u prvom polugodištu stajalo deset kuna, a sada taj trošak prelazi na Ministarstvo, ali za svu djecu. I u Cresu je u ovoj školskoj godini došlo do poskupljenja, nakon što je proteklih petnaestak godina dnevni trošak za roditelje djece koja su uzimala marendu u školi bio šest kuna. Jedna od kuharica je plaćena iz redovnih sredstava, a drugu, za djecu u produženom boravku, plaća Grad Cres. Kako školska blagovaonica ima 110 sjedalica, to je marenda podijeljena u dvije smjene. Ni ovdje zbog logističkih razloga nema kuhanih jela, već su na izbor dvije-tri hladne marende, uz topli napitak. "Svaki dan na švedskom stolu imamo voće, neograničeno po učeniku, i to kroz cijeli dan, a ne samo u vrijeme marende", ističe ravnatelj Josip Pope, dodajući da je moguća prilagodba za djecu koja imaju poseban režim prehrane, bilo to iz zdravstvenih ili vjersko-kulturoloških razloga.
