Krokant se vraća kao sastavni dio svetkovina

Tradicija nalaže razbijanje krokanta sabljom / foto: B. Purić
Tradicija nalaže razbijanje krokanta sabljom / foto: B. Purić
Kao suvenir i uz poruku da može postati proizvod kojeg će turisti ponijeti s otoka, predstavljen je lošinjski krokant u obliku manje kvadratne pločice u pakiranju sa siluetom spomenika "Addio", postavljenog lani na Čikatu, kao posvete ženi koja pozdravlja pomorca koji se otisnuo na daleko putovanje.


Predstavljanje "Crocantesse", kako je za tržište nazvan ovaj jestivi suvenir, održano je u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju, a o postupku pripreme slastice od grubo mljevenog badema i kristal-šećera, koja se tradicionalno naručuje za vjenčanja, ali i druge obiteljske i javne priredbe, govorio je Petar Goleš koji je s Katyom Žic-Antunović u slastičarnici "Moby Dick" posljednjih pet-šest godina usavršio pripremu krokanta. Obično se ploče, dok je smjesa još vruća, oblikuju u "dvorce" na tri do pet katova, a ovih dana je za vjenčanje naručen krokant na sedam katova. Na predstavljanju, a potom i rezanju velikog krokanta sabljom, sudjelovali su još "kuma" krokanta Marina Đukanović, direktor Turističke zajednice Lošinja Dalibor Cvitković, ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić i gradonačelnica Ana Kučić, u prisustvu brojnih uzvanika, između ostalih i Anne Marije Saganić, koja je kroz protekla desetljeća održavala tradiciju izrade ove slastice.

Ettinger Starčić je ovom prilikom napomenula da je priprema lošinjskog krokanta na personaliziran način (oblici jedrilice i sl.) prijavljena za status nematerijalnog kulturnog dobra, što bi krokantu u Malom Lošinju donijelo ulogu koju na Rabu ima rapska torta. Krokant je, prema raspoloživim podacima, na Lošinj došao u "zlatno doba lošinjskih jedrenjaka", odnosno pomorskim trgovačkim putevima iz drugih mediteranskih sredina. Nakon što je postupno "gubio korak" u konkurenciji novih okusa, polako se vraća kao običaj za razne privatne i javne svetkovine.