Prema Zoretićevim podacima, Zajednica Talijana broji oko petstotinjak članova, a iako je svojim nazivom definirana najvećim mjestom na otoku, Malim Lošinjem, što je relativno rijetko kod ovdašnjih udruga, koje u pravilu nose naziv otoka Lošinja, u praksi "pokriva" cijelo područje pod administrativnom upravom Malog Lošinja - cijeli otok Lošinj te susjedne manje otoke i južni dio otoka Cresa.
"Prema statističkim podacima s popisa stanovništva, 109 je Talijana, a 144 osobe su se izjasnile da im je talijanski materinji jezik", navodi Zoretić, a naše pitanje otkud onda tolika razlika u broju članova i broju popisanih Talijana, dodaje da su, "kako je popis stanovništva bio i elektronski, unuci automatski popisivali svoje starije kao Hrvate, iako se to ne može sa sigurnošću znati" i nastavlja: "Došlo je do velikoga pada, gotovo pedesetpostotnog. Dolazi do asimilacije, mladi se izjašnjavaju kao Hrvati, građani Hrvatske. U drugim državama se na nacionalnost ne gleda tako i ljudi se više izjašnjavaju prema svom državljanstvu, a u političkom smislu, svi smo Hrvati". Veći dio članstva su osobe starije od pedeset godina, iako se u posljednje vrijeme upisalo i nešto više mladih.
Iako je današnja Zajednica Talijana Malog Lošinja utemeljena 1990. godine, nedavno je proslavila 75. godišnjicu, naslanjajući se na povijest nekadašnje organizacije "Circolo italiano di cultura", utemeljene 1948. godine, nedugo nakon završetka II. svjetskog rata i definiranja granica između Italije i Jugoslavije, odnosno jugoslavenskih republika Slovenije i Hrvatske. "Circolo" je svoje aktivnosti imao u prostorijama na glavnom gradskom trgu, u prostoru u kojemu je kasnije bila Gradska knjižnica, potom trgovina koju su generacije Lošinjana upamtile pod nazivom "Kod Ivića", a sada je ondje ugostiteljski objekt. "Circolo" je prestao s radom sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, a kako prepričava Zoretić, od starijih je članova čuo da su "došli neki ljudi u civilu i samo rekli da se prostorije zatvaraju".
Povratkom političkog višestranačja i na valu drugih promjena u društvu, 1990. godine osnovana je Zajednica Talijana Malog Lošinja ("Communita degli italiani di Lussinpiccolo"), a prvi predsjednik bio je Stelio Cappelli. U krugu osnivača bili su još, zabilježeno je, Aldo Scopinich, Edoardo Cavedoni, Noyes Piccini Abramić, Anita Matesich, Aldo Superina i Gianni Vidulich. Najprije su se susretali po privatnim kućama, a nakon odlaska JNA iz Malog Lošinja, kada je jedno krilo dotadašnje zgrade Doma armije općina prepustila udrugama, u jednoj od prostorija smjestila se Zajednica Talijana. Ispočetka je odaziv na tečaj talijanskoga jezika bio velik i bilo je upisano oko 150 djece. Zajednica je do 2011. godine radila u toj prostoriji, a potom je prešla u nekadašnju vilu obitelji Tarabocchia na Škveriću, sada poznatiju kao "Perla".
"Kako Ministarstvo vanjskih poslova Italije nije moglo izravno kupiti tu zgradu, to je učinilo preko Talijanske unije (krovna organizacija lokalnih zajednica Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji, op.a.) i financiralo obnovu zgrade. Svečano otvaranje bilo je 2011. godine i otada je sjedište tamo. Održavamo tečajeve talijanskog jezika za predškolsku i školsku djecu te odrasle. Broj polaznika se mijenja; trenutno dolazi sedamnaestoro djece i petnaestak odraslih, a tečajeve vode Ileana Brčić i Tatiana Kričković. U zgradi postoji talijanski odjel Dječjeg vrtića 'Cvrčak', u suradnji s Gradom Malim Lošinjem. Prvenstvo upisa imaju pripadnici talijanske nacionalne zajednice, a ako ih nema dovoljno, skupina se popunjava ostalima. Trenutno je dvadesetoro djece, a kako su uvjeti rada dobri, brzo se popunjava. Grupa je manja, pa i tete imaju više vremena posvetiti se pojedinom djetetu. Sedamdeset posto programa imaju na talijanskom jeziku i kulturi, trideset na hrvatskom", kaže predsjednik Zoretić i nastavlja: "Organiziramo putovanja u Italiju i Sloveniju, radi kulturnog i umjetničkog obrazovanja članova i socijalizacije s matičnim narodom. Godišnje u pravilu organiziramo dva veća i četiri do pet jednodnevnih izleta, a uglavnom se ide u bliže dijelove Italije, poput Trsta i Pordenonea".
Od 2007. godine Zajednica Talijana ima ženski pjevački zbor "Vittorio Craglietto", okupljen na poticaj tadašnje predsjednice Anne Marije Saganić. Kao i u svakom volonterskom djelovanju, zbor ima razdoblja veće i manje aktivnosti, pa ove godine nije održao tradicionalni koncert "Nadal lussignan", već su taj program ovaj put izvela djeca, ali je zbor nastupio na proslavi 75. godišnjice talijanske organizacije na Lošinju, s glazbenom pratnjom Antonele Kunda i pod dirigiranjem Brune Tarabocchia Vlakančić, koja je i ranije bila voditeljica zbora. Odnedavno je aktivna glumačka družina, koja je priredila i odigrava predstavu "Strenti de scarsela", a voditelj je Boris Šegota, koji je s nekoliko koleg(ic)a ondje prenio aktivnost zastalog Amaterskog kazališta "Josip A. Kraljić". Iz Italije svake godine dolazi sineast Paolo Lipari i ovdje održava filmsku radionicu za djecu te smotru talijanskog filma. Radionicu o filmskoj tehnologiji održava i ovdašnji filmski autor Anton Vunić. Nekoliko puta godišnje u vili "Perla" održavaju se koncerti klasične i suvremene glazbe, predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe, radionice informatičke pismenosti. Oformljena je i nogometna momčad pod vodstvom Alda Stipanova, čiji se nastup očekuje na skorašnjem Božićnom malonogometnom turniru u Malom Lošinju.
O svojim aktivnostima Zajednica Talijana obavještava javnost i vlastitim časopisom "El zarzuaco lussignan" koji je besplatno dostupan u 500 primjeraka te elektronički, uređuje ga Vivien Alviž, a izlazi jednom godišnje, kao i emisijama na lošinjskoj radijskoj postaji, vijestima koje vode Ileana Brčić i Sanjin Zoretić te jednom mjesečno emisijom na dijalektu pod vodstvom Arlen Abramić.
"Nastojimo urediti prostor u kojemu imamo problem s plavljenjem i želimo da to postane mjesto druženja, mjesto gdje se može popiti piće, igrati igre, pogledati TV. Osobno sam inkluzivan, ne volim podjele i volim da su ljudi zajedno i druže se, bez obzira na članstvo u Zajednici. Htjeli bismo imati više aktivnosti za mlade poput muzičkih večeri, karaoka, da i mladi imaju nešto od Zajednice", kaže Zoretić.
Veći dio aktivnosti financira Ministarstvo vanjskih poslova Italije, preko Narodnog sveučilišta u Trstu i Talijanske unije, ali u porastu je i financiranje od Republike Hrvatske, naročito Ministarstva regionalnog razvoja. Novčano sudjeluju i Grad Mali Lošinj i Primorsko-goranska županija. "Nama bi bilo važno da se u Statut Grada vrati talijanska nacionalna manjina kao autohtona, što je izbačeno 2007. godine. To bi pridonijelo priznavanju prava i zaštiti naziva koji su na talijanskom, a poznati su svim Lošinjanima, npr. u prvom koraku naziva mjesta na prometnoj signalizaciji", zaključuje predsjednik Zajednice Talijana Malog Lošinja.
Članak je dio serijala "Predstavljamo lošinjske udruge" i napisan je prema javnom pozivu za financiranje programskih sadržaja elektroničkih medija u 2023. godini Grada Malog Lošinja.
