"Teren pokazuje da riblji fond skoro da više i ne postoji. Svi domaći mali ribolovci, lignjari, znaju kako se nekad lovilo, a što je sada. U trenutku kada se lignja povlači iz hladnijeg prema toplijem moru, oko Lošinja se na sve strane pojavljuju plivarice. One prilikom izlova plave ribe imaju 'kolateralnu žrtvu' brojivu u stotinama kilograma liganja i bijele ribe, po brodu. Pozivam svakoga da, kada uoče plivarice, pogledaju 'Marine Traffic' i vidjet će da ih je u našem uskom akvatoriju sedamdesetak, osamdesetak. Dovoljno je navečer prošetati Sunčanom uvalom i vidjeti da sve svijetli kao Betlehem. Predlažemo hitno donošenje prostornih i zakonskih ograničenja uspostavom 'otočnih mikrozona ekskluzivnog tradicijskog ribolova', gdje bi pravo lova imalo stanovništvo koje živi u toj zoni, dakle Lošinjani u okolici Lošinja, Cresani u okolici Cresa, Rabljani u okolici Raba itd. To nisu megazone, ali dovoljne su da domicilno stanovništvo ima svoju korist, a da se riba može oporaviti i nije stalno izložena 'masakru'. Plivarice uopće ne bi smjele ulaziti u te zone, unutar šest nautičkih milja od obalne crte otoka. Mislimo da se time ne bi napravila šteta ribarskoj privredi, kojoj bi ostalo veliko područje. Male barke ionako ne smiju dalje od tri milje od kraja. Mogla bi se otvoriti i nova radna mjesta, 'rendžera' za te zone, kao što imamo one koji nadziravaju nepropisno parkiranje. Danas je lako kontrolirati, jer je svaki ribarski brod dužan imati antenu. Primjerice, čim uđe u zabranjenu zonu, može se oglasiti alarm u ribarskom odjelu pri Ministarstvu poljoprivrede. Bitno je reći i da se izgubila gastroponuda i kada se u restoranu nude domaće lignje, one su male, kao i one uvozne", navodi Ivan Krstaš, prvi čovjek lošinjskog DP-a. Kao očekivane efekte mjera navodi obnovu ribljeg fonda i bioraznolikosti, ostanak stanovništva i vraćanje gospodarenja domicilnog stanovništva svojim ribarskim zonama: "Na razini EU postoji mogućnost ribozaštitnih područja u kojima se gospodarski izlovljava prema strategiji. Ribara i sportskih ribolovaca sve je manje; ne izlaze jer nemaju što uloviti. Ako odeš na more i ne vratiš se bar s kilogramom liganja, nisi pokrio ni gorivo". Krstaš navodi i temu tzv. scrappinga, uništavanja ekonomski neisplativog broda: "U Hrvatskoj, kada brod ode u scrapping, njegova povlastica za ribarstvo ne završava u hrvatskom arhivu nego ide u Bruxelles. Tako da, kada budemo željeli obnoviti flotu, obnovimo li prije toga riblji fond, netko drugi će odlučivati o tome kolika će nam biti ribarska flota".
Dan je prijedlog i o zaštiti otočnog poljoprivrednog zemljišta zabranom prijenosa prava na dosjelost kupnjom tzv. idealnih suvlasničkih dijelova. "Primjerice, čovjek je kupio 1000 kvadratnih metara terena i postao idealni suvlasnik u 5000 kvadrata te tužbama o dosjelošću postao vlasnik skoro 50 posto površine. To se u Lošinju događa. Razgovarali smo s kolegama u Istri, kažu da je ondje to još jače prisutno, ondje je to vrlo atraktivno, jer će većina tih terena postati građevinske zone i pretpostavljamo da je to i cilj. Uputili smo apel Ministarstvu da proba utjecati na zakonodavca da se ta praksa izmijeni, tako da se kupnjom ne može postati sljednik dosjelosti, nego se to mora steći na pravi način, imanjem u posjedu barem 20 godina. Po meni, onaj tko je teren kupio, morao bi državi dokazati da ga obrađuje. U protivnom, nije ništa napravio, nego drži ledinu da stoji i čeka priliku", navodi Krstaš, a kao efekt mjera očekuje zaustavljanje "tihe okupacije", očuvanje poljoprivrednog potencijala sprečavanjem pretvaranja plodnog ili pašnjačkog otočnog zemljišta u privatne zatvorene posjede namijenjene kasnijoj ilegalnoj gradnji ili prenamjeni, te pravnu sigurnost zaštitom stvarnih nasljednika koji zbog administrativnih barijera nisu proveli ostavinske rasprave.
Krstaš je prijedloge predstavio Marinku Belji, državnom tajniku u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. "On je čovjek iz svijeta poljoprivrede, bio je u privatnom sektoru i prepoznaje problem. Pozitivno je reagirao na naše apele i namjerava to dati u proceduru", kaže Krstaš.
